Karta Unija sa rječnikom toponima

Izvorni nazivi dijelova Unija polako izumiru, turisti plažama i mjestima daju neke novokomponirane nazive. Zato, za sve stalne i povremene goste otoke Unija, pročitajte i upoznajte se s izvornim nazivima te ih koristite u svakodnevnom govoru kako bi se očuvali.

Sigurno niti Vama nije drago kad netko u Vašem kraju počne preimenovati mjesta i običaje!

Od sad ne idemo na Pijesak nego na Vele olige!

unijekarta

  • ARBIT - rt, punta od Arbita – t. dolazi od lat. riječi arbutus. Arbutus unedo je biljka zvana ladonja ili koščela
  • DRESTITENA - uvalica, Drestiteljina (Vrestiteljina, Trestitelna) – porijeklo riječi navodno dolazi od biljke vrijes
  • GAĆE - uvalica, valica od Husta (valica od Gać) – t. proizlazi iz oblika uvale koja podsjeća na gaće
  • GLAVINA - rt, punta od Glavine – t. proizlazi iz oblika rta koji podsjeća na glavu
  • GOLIGNA - uvala, valica od Goligna (Kalamai, Golima) – t. dolazi od riječi golem, a naziv Kalamai dolazi od talijanske riječi calamaro što znači lignja
  • HARTINA - rt, brdo Hartina (Samunčel) – t. hartina ne dolazi od t. artina (augumentativ od rt) nego je augumentativ od hrbat iz kojeg se izvode harbat, harbatina ili hartina što znači da leži iza stijena tj. to je harbat stijena
  • JAMINA - uvalica – t. vjerojatno dolazi od obližnje jame ili spilje
  • JAPENICA - uvalica – u toj uvali nekad je postajala jama za vapno
  • KALK - brdo, glavica od Kalka (Kalkera) – t. izveden iz talijanske riječi calcina koja znači vapno
  • KAMBUNARA - uvalica, vrh, Kambunarski vrh – t. je romanskog porijekla, a identičan je provansalskoj riječi cambon koja znači polje
  • KRIVENJE - rt (artić od Kreven), uvalica (valica od K.), brdo (Krivenje) – t. dolazi iz iskrivljenog oblika rta
  • KRIŽ - brdo (brdo na Križu) – križ je brdo iznad sela Unija na kojem je do 1945. god. (kada je istrunuo) stajao drveni križ. Godine 1992. na istome je mjestu postavljen novi metalni križ na koji je postavljena originalna ploča INRI
  • KAŠTIEL - brdo – brdo najbliže selu, pa je vjerovati da je na njemu (kako mu ime i govori) nekada stajala gradina
  • KUJNI - rt (punta od Kujnoga)
  • LOKUNJI - rt – dolazi od latinske riječi locuna koja znači jama, otvor, rupa. U govoru lokujni znači i sol. Rtovi Kujni i Lokujni vrlo su sličnog topografskog oblika
  • LAURI - predjel – dolazi od talijanske riječi laurus koja znači lovor i označava mjesto na kojem raste najviše lovora
  • MALE STIJENE - rt (Male Stjene) – dolazi iz značajki rta
  • MALONDARSKI - brdo (Malonderski, Malanderski) – moguće da naziv dobilo kao teško pristupno područje koje malo-da(ru)je
  • MARAČOL -uvala, rt (punta od Maračola) – etimološki izvor dolazi iz starogrčkog, latinskog ili starotalijanskog koje su u skladu s topološkim i prirodnim značajem krajolika uvale. Maraios (gr.) – prazan, neznačajan, ničevan. Marcoris, marcor (lat.) – iznemoglo, pospano. Maracio, marciolino, da marcio (starotalijanski) – koji se raspada. Marazzo, acquitrino (tal.) – močvara, močvarno. Maraceno, da amaro (tal.) – grenko, grenkobno. Osim toga uvala je poznata i po talijanskom nazivu Porto Lungo što znači pristanište u drugoj uvali
  • MARČINA DRAGA - uvala (Mareda, Velika Lokvina, Velika Kostanjija) – prema predaji ovdje je stanovao seoski čudak Marko prema kojem je uvala dobila ime. Draga na hrvatskom znači uvalica.
  • MEJSKI - predjel – zbog ograda koje se tamo nalaze pretpostavlja se da je ime došlo od riječi međa (meja)
  • MIŠNJAK - rt (punta od Mišnjaka, punta Limaran), otočić, (školjić od Mišnaka), pličina (sika od Mišnaka, sika zvan Pejnoha, sika od Pejni) – na otoku se nalazi mnogo miševa pa otuda vjerojatno i ime
  • PEČURVIŠĆE - predjel – dolazi od riječi pečurka (gljiva) pa je moguće da su tu nekada uspjevale gljive
  • PEJNI - uvala (Skopalj, Limaran) – nepoznato objašnjenje toponima Pejni, ali toponim Limaran znači šuma, a Skopalj dolazi od latinske riječi scopulus što znači školj
  • POD POLCEM - pličina (na siku pod Arbit, sika pod Polcem) – naziv dolazi iz geografskog položaja pličine. Ona leži i pod vrhom Arbita i pod predjelom zvanim Polje
  • POLJE - predjel (Pole) – dolazi iz značajki predjela koji je prikladan za obradu
  • BRAJDE - predjel u opsegu Polja – znači kamnom ograđen komad zemlje za obradu
  • POMOĆ - brdo – dio obrambeno signalizacijskog sistema na otoku i među otocima u koji spadaju i Turan, Kaštel, Križ, Straža i Vognišća
  • SAMUNČEL - otočić, greben (sika od Samunčel) – riječ romanskog podrijekla, a dolazi od imena ribe Samun
  • SKOPALJ - uvala (od Skoplja, gori su Skoplji) – vidi Pejni
  • SKRAČA - uvala (škrača od Samunčela) – t. dolazi od riječi criopis što znači grebenastu stijenu na kamenu pored mora
  • SKRAČA OD ARBITA - uvalica
  • SRIDNJA - uvalica (Sridna, Valica od Sridnje) – t. dolazi od geografskog položaja uvalice koja leži između dvije veće uvale Maračola i Vognišče
  • SUSAŠKA - uvala – ovdje su željeli naseliti Susčani, ali su ih domaćini istjerali
  • ŠIBENJSKA - uvala (Šibenska) – naziv dolazi od otoka Silbe JI od M.Lošinja, a ne od Šibenika
  • ŠKOLJIĆ - otočić (Školjić od Na’rta) – t. izveden iz talijanske riječi scoglio što znači greben
  • TEŽINO - predjel – toponim označava obradiv teren, njive
  • TURAN - brdo – vidi Pomoć
  • UNIJE - otok (z Unij, na Unijah), naselje (selo Unij), uvala (vala od Unij, vala pod Unij) – u starim dokumentima otok se spominje pod nazivom Nia što na grčkom (neios) znači njiva, a slovo “u” znači “u niu = u polje”
  • VELE OLIGE - žalo – more na tom području izbacuje najviše algi
  • VELE STIJENE - rt – vidi Male Stijene
  • VNETAK - rt (punta od Vnetka) – t. označava obradivu zemlju, njive. Koristi se i naziv Lanterna (punta od Lenterne) što znači svjetiljka, jer se na ovom otoku nalazi svjetionik
  • VOGNIŠČA - uvalica (porto Fogon) – t. označava mjesto gdje se ložila vatra u slučaju opasnosti jer je odavdje najbolji pogled na M.Lošinj tj. na Kurile što opet označava mjesto gdje se ložila vatra
  • VRULJE - uvala – t. proizlazi iz geografske značajke jer se na ovom mjestu nalaze izvori slatke vode. Ovdje su postojale i rimske vile čiji su ostaci još vidljivi. Isti t. pojavljuje se i na Kornatima
  • ZADRAŽICE - uvalica – nalazi se za Dragom pa otud i naziv.
  • ZAJAVORI - uvalica (valica od Javori) – područje gdje rastu javori, a javori na lošinjskom znači lovori
  • ZANOZDRA - uvalica (Zanuozdra) – iskrivljeni hrvatsko ime Zaosiri, Zaorsiri, Za Osirom. T. bi mogli vezeti uz isti koji se nalazi pored 2 otočića V. i M. Osir istočno od M.Lošinja
  • ZAPESTI - brdo – t. govori da su na ovom području potezali travu iz mora na obalu
  • ZART - uvalica (Zasmokve) – t. izveden iz geografskog položaja ovalice koja leži iza rta Nart
  • ZASMOKVE - uvalica, žal, predjel, pličina (sika Zasmokav) – na ovom području otoka rastu smokve
  • ŽALINA - uvalica – žalina je okrugli kamen koji obiluje u toj uvali
  • ŽAPAL - kanal -pridjev iz grčkog, a znači prebrodljiv
Preuzeto iz: Toponimika Istre, Cresa i Lošinja – Anali Leksikografskog Zavoda FNRJ, Zagreb 1956.